Dakle, evo mogućeg scenarija šta bi se moglo desiti u tom slučaju, ako se situacija rapidno pogorša:
0–6 sati
-
Iran optužuje SAD ili Izrael za čin agresije (npr. atentat, napad na nuklearni objekat ili visoki vojni cilj).
-
Objavljuje ratnu retoriku u domaćim i međunarodnim medijima.
-
Mobilizira Revolucionarnu gardu i projektile u visoku pripravnost.
-
Izrael i američke baze u regiji stavljene su u najviši stepen uzbune.
-
Vijeće sigurnosti UN-a saziva hitan sastanak, ali bez stvarnog rezultata (veto se očekuje).
6–24 sata
-
Iran lansira ograničen raketni napad na američku bazu u Iraku, Siriji ili na Golansku visoravan (pod izraelskom okupacijom).
-
Hezbollah iz Libana ispaljuje projektile na sjeverni Izrael.
-
Izrael odgovara masovnim zračnim udarima na ciljeve u Libanu i Siriji.
-
Cijene nafte skaču, berze padaju.
-
Avio-saobraćaj iznad Bliskog istoka se obustavlja.
-
Američki nosač aviona ulazi u Perzijski zaljev.
24–48 sati
-
SAD izvodi zračne napade na iranske vojne položaje i radare.
-
Iran prijeti da će blokirati Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 30% svjetske nafte.
-
Cyber-napadi počinju s obje strane: Iran pogađa američke infrastrukture, Izrael napada iranske komunikacijske sisteme.
-
Egipat, Saudijska Arabija, Turska i Rusija objavljuju hitne diplomatske izjave i pokušavaju posredovati.
-
UN upozorava na rizik regionalnog rata i humanitarne katastrofe.
Šta je najopasnije?
Ako se u tom periodu:
-
ubije neki ključni lider (s obje strane),
-
Iran odluči da se povuče iz NPT-a,
-
ili dođe do napada na tankere u Perzijskom zaljevu,
…moguća je eksplozivna eskalacija u pravi rat koji uključuje više zemalja.
Mogući ishodi:
-
Ograničen sukob s diplomatijom u pozadini (najteža varijanta ali još uvijek kontrolisana).
-
Totalna eskalacija → ne vjerovatno odmah, ali moguća ako se greške ili preuranjene procjene nastave.
-
Povlačenje koraka kroz tajne kanale (kao što se već dešavalo).