Pitanje o tome je li predsjednik SAD-a (u ovom slučaju Donald Trump) mogao samoinicijativno napasti Iran bez odobrenja Kongresa tiče se ustavnih ovlasti i prakse američke vanjske politike. Odgovor je složen i ovisi o tumačenju zakona i prethodnih presedana.
Ustavne ovlasti:
-
Kongres ima ovlast da proglasi rat (članak I, odjeljak 8. Ustava SAD-a).
-
Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga (članak II), što mu daje određene izvršne ovlasti za vojne akcije.
U praksi:
Predsjednici SAD-a (ne samo Trump) su više puta izveli vojne napade bez prethodnog odobrenja Kongresa, pozivajući se na:
-
Ovlasti vrhovnog zapovjednika za brzo djelovanje u kriznim situacijama.
-
Zakone poput War Powers Resolution iz 1973., koji predsjedniku omogućava da pošalje vojne snage u borbu bez kongresnog odobrenja na najviše 60 dana, pod uvjetom da izvijesti Kongres u roku od 48 sati.
Što se dogodilo s Iranom?
Primjer: u siječnju 2020., predsjednik Trump naredio je ubojstvo iranskog generala Qasema Soleimanija u Iraku, bez prethodnog odobrenja Kongresa. Administracija je tvrdila da je to bilo u samoobrani kako bi se spriječili neposredni napadi.
To je izazvalo:
-
kritike iz Kongresa (posebno demokrata i nekih republikanaca),
-
pokušaje donošenja rezolucije koja bi ograničila Trumpove ovlasti za djelovanje protiv Irana bez odobrenja Kongresa.
Formalno i ustavno gledano, predsjednik ne bi smio pokretati rat bez Kongresa, ali ograničene vojne akcije (poput zračnih napada) su često izvođene bez tog odobrenja.
Dakle:
Da, Trump je to mogao napraviti — i jeste — ali pravno i politički je to osporavano. To ostaje siva zona američkog ustavnog prava, često ovisna o tumačenju i političkoj volji Kongresa da reagira.
Ako želiš, mogu ti objasniti i razlike između “war” i “military action” u američkom pravu.
