SAD započeo evakuaciju osoblja zbog rastućih napetosti s Iranom
Sjedinjene Američke Države započele su evakuaciju neesencijalnog osoblja i članova obitelji iz svojih veleposlanstava i vojnih baza na Bliskom istoku uslijed sve većih tenzija s Iranom. Ova mjera dolazi nakon što je predsjednik Donald Trump optužio Teheran da „odugovlači“ pregovore.
„Na temelju najnovije analize sigurnosne situacije, donijeli smo odluku o smanjenju prisutnosti Misije SAD-a u Iraku“, objavilo je američko Ministarstvo vanjskih poslova u srijedu putem priopćenja poslanog elektroničkom poštom. Reuters prenosi izjavu američkog dužnosnika prema kojoj su dobrovoljni odlasci odobreni i u američkim veleposlanstvima u Kuvajtu i Bahreinu.
Pentagon je također dopustio evakuaciju članova obitelji iz vojnih baza u regiji. „CENTCOM blisko surađuje s Ministarstvom vanjskih poslova, kao i s našim saveznicima i partnerima, kako bi održao spremnost za provođenje različitih misija diljem svijeta u svakom trenutku“, izjavio je jedan obrambeni dužnosnik.
Prema izvještaju Washington Posta, američke obavještajne službe izražavaju zabrinutost da bi Izrael mogao samostalno pokrenuti napad na iranska nuklearna postrojenja, bez prethodnog dogovora sa SAD-om. Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua odbacio je takve tvrdnje kao „lažne vijesti“.
U intervjuu za New York Post, emitiranom u srijedu, predsjednik Trump izrazio je sve manji optimizam u mogućnost postizanja sporazuma s Iranom, nakon što pet rundi pregovora uz posredovanje Omana nije donijelo nikakav napredak. Trump je ranije najavio da želi potpuni prekid iranskog nuklearnog programa, što Teheran odlučno odbacuje.
Iranska misija pri UN-u poručila je putem X-a da Iran ne teži nuklearnom naoružanju, te da „američki militarizam samo doprinosi regionalnoj nestabilnosti“. Ministar obrane Aziz Nasirzadeh upozorio je kako će Iran bez oklijevanja napasti sve američke baze u regiji u slučaju napada na njegov teritorij.
Podsjetimo, SAD je tijekom Trumpovog mandata istupio iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, optuživši Iran za tajna kršenja uvjeta. Teheran je te optužbe odbacio, ali je nakon toga smanjio poštivanje sporazuma i povećao zalihe obogaćenog urana.
Zabrinjavajuće je koliko Iran, pa ni Rusija, ne uviđaju širi kontekst geopolitičkih zbivanja. Izrael je već sistematski uklonio prijetnje u svojem susjedstvu – Gazu, Zapadnu obalu, Libanon (Hezbollah), Siriju i Jordan.
Sada se fokus preusmjerava na glavnu metu – Iran. Vjerojatan je zajednički vojni napad Izraela, SAD-a i saveznika na iransku infrastrukturu.
Ipak, čini se da Iran nije konačni cilj. Plan djeluje mnogo šire. Naredne mete mogle bi biti zemlje bogate energetskim resursima poput Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
U konačnici, svjedočimo realizaciji ideje o tzv. „Velikom Izraelu“. Svi to vide, svi to znaju, no većina – šuti.
Izrael izveo preventivni zračni napad na Iran; proglašeno izvanredno stanje
Izraelski ministar obrane Israel Katz objavio je u petak da je izraelsko ratno zrakoplovstvo izvelo „preventivni“ napad na ciljeve u Iranu. Iranski mediji izvijestili su o eksplozijama u Teheranu, kao i o presretanju projektila u zraku.
Nakon napada, u cijelom Izraelu proglašeno je izvanredno stanje. „Očekujemo raketne i dron napade na državu Izrael i njezino civilno stanovništvo u vrlo bliskoj budućnosti, kao odgovor na našu akciju,“ izjavio je Katz.
Napetosti između Irana i Izraela eskalirale su nakon propasti posljednjeg kruga pregovora o iranskom nuklearnom programu. Brojni mediji izvijestili su ranije kako je Izrael u suradnji sa Sjedinjenim Državama razmatrao vojnu opciju protiv iranskih nuklearnih objekata.
Američki predsjednik Donald Trump nedavno je javno optužio Teheran da odugovlači pregovore i naglasio da ostaje pri svom stavu o potpunom razmontiranju iranskog nuklearnog programa. S druge strane, iranske vlasti dosljedno odbacuju optužbe da razvijaju nuklearno oružje, tvrdeći kako su sve njihove nuklearne aktivnosti isključivo mirnodopske prirode.
Komentar
Ovaj razvoj događaja nije iznenađujući – već je bio najavljen kroz ranija izvješća i političke poruke. No, situacija sada ulazi u vrlo opasnu fazu.
Ako Iran bude prepušten sam sebi, bez konkretne vojne ili strateške potpore Rusije, tada i sama Rusija ulazi u ozbiljan geopolitički rizik. Pad Irana značajno bi narušio ravnotežu moći na Bliskom istoku i oslabio ruski utjecaj u regiji, ali i šire.
Dugoročno gledano, takav scenarij mogao bi imati posljedice koje nadilaze trenutni sukob, uključujući redefiniranje odnosa snaga na globalnoj razini i dodatnu destabilizaciju energetskih tržišta.
